LEGENDE: OPEL KADETT GSi

Kada se Kadett GSi prvi 1984. godine prvi put pojavio na tržištu pokretao ga je 1.8-litreni motor sa 115 KS. No, zahvaljujući izvrsnoj aerodinamici to je bilo dovoljno da u špici premaši 200 km/h, što ga je činilo ne samo bržim od ljutog konkurenta Golfa GTI, nego i najbržim u klasi.

POGLEDAJTE FOTOGALERIJU

A tu je titulu Kadett GSi godinama uspješno branio. Dvije godine kasnije dobio je 2.0-litreni motor kome je snaga narasla na 130 KS, a u sljedeće dvije stigla je 16-ventilska izvedba s punih 150 KS. Uz 15-milimetara spušteni ovjes i dodatne spojlere, trovratna verzija imala je najniži otpor zraka u klasi. Golf GTI tako je napokon imao pravu konkurenciju, a Opel je Kadett GSi i stvorio kako bi oteo barem dio kolača rivalu koji je žnjeo veliki uspjeh na tržištu. No, Opel nije napakostio samo Golfu GTI, nego je do nogu potukao i ostatak konkurencije.

S dvolitrenim 16-ventilskim motorom GSi je uredno nadmašivao i Ford Escort Turbo i Lanciju Deltu HF Turbo, a ni manji Peugeot 205 GTI ili Renault 5 GT Turbo ga nisu mogli pratiti, naročito kada je bila riječ o maksimalnoj brzini. Jureći i brže od 215 km/h GSi 16V je bio nedostižan konkurenciji, a uz karoseriju koja je težila tek nešto više od tonu, otarasiti ga se nisu mogli ni razvikaniji modeli poput BMW-a serije 3. U čemu je bila tajna? Presudan je bio srčani dvolitreni motor moderne tehnologije i trkaćeg pedigrea. Potpuno aluminijski dvolitraš konstruirao je Dr. Fritz Indra, ali su u Opelu u pomoć pozvali i slavni Cosworth, kako bi stvorili pravo malo remek djelo svoga doba. Ispušni ventili su zbog boljeg hlađenja ispunjeni natrijem, postavljene su dvije šuplje bregaste osovine kako bi inercija bila što manja, a posebnu pažnju inženjeri su poklonili usisu, stvorivši veliku rezonantnu komoru koja je zaslužna za brzi odziv na gas, ali i prepoznatljiv zvuk motora. Na kraju, ugrađen je tada najmoderniji sustav sekvencijalnog ubrizgavanja Bosch M2.5 za što veću iskoristivost goriva. I rezultat nije izostao.

Motor je isporučivao 150 KS (156 KS u verziji bez katalizatora) i okretni moment od 196 Nm. Još važnije, 90 posto tog momenta na raspolaganju je bilo od 3100 do 6000 o/min, što je bio impresivan rezultat u to doba. Uz to, imao je iskoristivost od 37 posto, čime je postavio mjerilo među benzincima, a kupci su profitirali i niskom potrošnjom u odnosu na performanse. Koliko je rezultat bio dobar, pokazuje podatak da je taj motor bio temelj i za prvi Opelov turbobenzinac, koji je debitirao 1991. u kultnoj Calibri Turbo 4×4. S druge strane, ovaj se kultni motor nebrojeno puta dokazao i u motorsportu. Primjerice, bio je vrlo uspješan u Formuli 3 i pomogao stvoriti danas slavne vozače poput Michaela Schumachera, Jarna Trullija, Nicka Heidfelda ili Alexandera Wurza. Usprkos snažnoj konkurenciji Alfa Romea, Mercedesa, Toyote i Volkswagena, taj je motor osvojio 164 nagrade samo u Formuli 3, a njegov blok još je donedavno koristio Chevrolet za svoj bolid u natjecanju DTM.

Glasine kažu da su inženjeri u startu namjerno napravili veliku rezervu u samom motoru, što je omogućavalo lako dizanje snage na više od 270 KS za potrebe utrkivanja. Primjerice, bregasta vratila vrtjela su se bez problema preko 10.000 o/min, ali je Opel za svoj prvi velikoserijski 16-ventilac postavio limitator na umjerenih 6800 o/min. Zbog toga je ovaj motor vrlo trajan i pouzdan, što dokazuje i Opel Kadett GSi koji smo pronašli kod prodavača autodijelova Ervina Kunšteka u Sesvetama, s gotovo 300.000 kilometara na brojaču. – Digitalni brojač kilometara iz nekog se razloga zaustavio točno na 270.000 km, a to je bilo prije dvije godine.

Tako da danas ima možda i 300.000 kilometara, a na njemu nije bilo većih kvarova, kaže nam Ervin, u čijem je vlasništvu ovaj peterovratni Kadett već sedam godina. Izvedba s pet vrata i puno opreme inače je danas prava rijetkost s obzirom na to da je Opel na početku GSi nudio samo s trima vratima, a verzija s pet vrata radila se samo za švicarsko tržište, odakle je automobil i uvezen. A Ervin nije slučajno vlasnik Kadetta GSi. I inače je ljubitelj tvrtke iz Rüsselsheima pa je jednom trenutku imao čak tri Opela: Senator 3.0, trovratni Kadett GSi i Corsu.

– Kad smo se preselili u novi stan u garaži za jedan auto nije bilo mjesta. Odlučio sam prodati Kadett, jer je ionako bio prenizak da bi mogao ući u nju. No, obećao sam si da ću ga jednom u životu ponovno kupiti. Tako je i bilo, priča Ervin kojem je Kadett GSi zbog sjajnih performansi prirastao srcu. Održava ga sam, dijelove nabavlja na auto opadu, a automobil je u vrlo dobrom stanju i nakon 25 godina. Popravljeni su tek pragovi ispod kojih se zbog plastičnih rubnjaka skuplja vlaga, što je po mišljenju vlasnika boljka ovog modela.

Motor vuče izvrsno i danas, usprkos priličnoj kilometraži, u što smo se i sami uvjerili. Uz to, Ervinov GSi ima servo upravljač i ABS pa ga se može voziti bez puno straha. Inače su Kadetti poznati po mrtvom upravljaču, inertnom ovjesu i naglim i neugodnim zanošenjima stražnjeg dijela, zbog čega ste se lako mogli izvrtjeti na cesti, no Opel je radeći GSi 16V temeljito doradio podvozje. Uz samoventilirajuće diskove sprijeda i stražnje bubnjeve su zamijenili diskovima, ugradili najdeblje stabilizatore koje su imali, a trag kotača su straga proširili znatnih 50 mm prije nego su dodali i malo negativnog nagiba – sve kako bi umirili zloglasni stražnji dio. Sa svim promjenama, GSi je potpuno druga priča u odnosu na klasične Opele. Ipak, još tvrđi i niži ovjes od serijskog nije bio naodmet, a uz te sitne preinake, Kadett GSi možda bi iz osamdesetih izašao i kao pobjednik ratova vrućih jurilica.

Opel Kadett GSi 16v

(1988.-1991.)

Tehnički podaci

Motor benzinski, 4 cil.

Obujam 1998 ccm

Snaga 110 kW/ 150 KS pri 6000 o/min

Moment 196 Nm pri 4800 o/min

Mjenjač ručni, pet stupnjeva

Dimenzije 399,8 x166,3×135,1 cm

Gume 185/55 R15

Pogon prednji

Masa 1030 kg

Brzina 217 km/h

0 do 100 km/h 7,7 sekundi

Potrošnja (tvornička) 7,5 l/100 km

Cijena novog (1990.) 42.000 DEM

Realna cijena je sada do 1000 eura

1 comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.